Cekovića kuća

Životna priča porodice Ceković iako dostojna filmskog scenarija, danas je mnogima nepoznata.

Petar Ceković, iz Bijelog Polja, sredinom XIX vijeka, seli se u Sarajevo. Tu je živio kod dobrostojeće udovice Jovanke Hadžimarković, kao podstanar, sa kojom se kasnije vjenčao. U braku su imali petoro djece. Petar se bavio trgovinom, te zbog posla često putovao do Carigrada, Rumelije, Dubrovnika, Beča, Splita, Trsta... Njihov drugi sin, Risto, rođen je 1865. godine. Trgovačke vještine naučio je od oca, te je trgovao robom sa istoka i zapada. 1902. godine Risto se oženio Vasilijom Đokić, djevojkom iz ugledne mostarske porodice. U Palama su između 1902. i 1915. godine sagradili kuću koja im je služila kao ljetnikovac. Od njihovih šestoro djece samo je dvoje dočekalo kraj Drugog svjetskog rata. Petar, po zanimanju trgovac, i Milojka, stručna učiteljica. Ni jedno ni drugo nisu imali djece. Gospođa Milojka Ceković je od 1984. do 1995. godine kada je umrla, poklonila 80 porodičnih predmeta Zemaljskom muzeju BiH, a neposredno prije početka poslednjneg rata testamentom je porodični ljetnikovac u Palama, zajedno sa svim namještajem, ostavila Mitropoliji Dabrobosanskoj.

Kuća je izgrađena na terenu sa priličnim nagibom, dimenzija 20 h 11 metara. Ova jednospratnica sa potkrovljem, simetrične fasade sa drvenim pregradama na verandi, drvenim stepenicama, prizemljem izgrađenim od kamena, dvovodnim krovom od crijepa i lima, sa prozorima jednakih dimenzija predstavlja arhitektonsko djelo visokih umjetničkih i estetskih vrijednosti. Kao takva, zauzima važnu poziciju u ukupnoj ambijentalnoj vrijednosti i slici grada. Njena naučna i obrazovna vrijednost je još veća od kako je u njoj smještena galerija likovne kolonije Pale.

Cekovića kuća je 2004. godine proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a rekonstruisana 2007. godine. Nalazi se u Romanijskoj ulici.

Podijeli
Upoznaj je bolje, voljećeš je više